U prošlom blogu , više sam se posvetila objašnjavanju tj. osvještavanju mikromenadžmenta, dok ovaj put želim dati možda neke korisne savjete o tome – kako živjeti s nadređenim mikromenadžerom?
Nitko ne voli biti u raljama mikromenadžmenta , ali se, na žalost, često se u svom radu susrećemo s takvim osobama.
Često se u menadžerskim krugovima spominje izlazni intervju (“exit interview”) kao jedan od moćnih alata u upravljanju ljudskim resursima, ali pitanje je – koliko se zaista on koristi u praksi?
Često pričamo i pišemo o motiviranju zaposlenika, spominjemo Maslowljevu i sve ostale teorije potreba, teoretiziramo o tome kako ćemo što bolje motivirati naše ljude, ali u većini slučajeva činimo jednu grešku.
Razgovarajući s ljudima oko sebe, shvatila sam da je do sada najviše na njih djelovala moja priča o Zlatnom kavezu.
Delegiranje je umijeće, nešto što ima svoja pravila i zakonitosti i nešto što se dugo uči. Iako ne postoji čarobna formula za delegiranje, dobro je slijediti ove faze u delegiranju
Kada bismo imali dovoljno sposobnosti, snage i vremena dovršiti svaki posao, delegiranje bi bilo suvišno.
Već smo milijun puta čuli ili čitali savjete kako motivirati zaposlenike, kako ih zadržati u svojoj kompaniji...
Baš sam danas frustrirana… cijelo jutro čitam životopise osoba koje očajno žele posao…. I ne mogu vjerovati što ljudi šalju nadajući se da će dobiti posao.
